Vlada Crne Gore planirala je da u 2016. godini potroši 13 miliona eura na ime primjene novog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, iako taj akt još nije prošao ni skupštinsku proceduru. Zanimljivo je da je izvršna vlast budžetom za narednu godinu planirala da potroši 416.577.729 eura na ime isplate bruto zarada zaposlenim u javnom sektoru, dok su dodatna milionska sredstva za plate predviđena i u skladu sa neusvojenim zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je naišao na oštru osudu javnosti jer se njime u privilegovan položaj stavljaju samo funkcioneri. Upravo iz tog razloga su ga sindikalci nazvali i „zakonom za funkcionere”.
U obrazloženju predloga zakona o budžetu za narednu godinu koji je dostavljen Skupštini navodi se da su izdaci budžeta za 2016. projektovani u iznosu od 1.732,4 miliona eura ili 44,8 odsto BDP-a.
– Izdaci će biti veći za 167,4 miliona eura u odnosu na procjenu izdataka za 2015. godinu. Povećanje izdataka rezultat je povećanja izdvajanja za kapitalni budžet, odnosno finansiranje izgradnje autoputa, izdataka za bruto zarade usled kalkulisanja zarada u skladu sa predlogom zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, transfera za socijalnu zaštitu usled usvajanja novih zakonskih rješenja i kapitalnih izdataka u tekućem budžetu koji se prije svega odnose na dodatna izdvajanja za oblast odbrane i unutrašnjih poslova. U 2016. godini nastaviće se sa težnjom da tekući budžetski izdaci budu stabilni, odnosno na nivou prethodnih godina i da budu pokriveni iz tekućih budžetskih prihoda – piše u obrazloženju predloga zakona o budžetu, u kojem je navedeno i da će „negativni fiskalni efekti” primjene novog zakona o zaradama u javnom sektoru iznositi oko 13 miliona eura.
Nezavisni poslanik i funkcioner Demokrata Crne Gore Neven Gošović ocijenio je za „Dan” da je Vlada napravila ishitren potez, te da nikako nijesu mogli raditi predlog zakona o budžetu na osnovu neusvojenog akta. On navodi da se još vode pregovori oko predloga zakona o zaradama u javnom sektoru koji će se mijenjati, te je stoga čudno kako je na osnovu njega mogao da se pravi bilo kakav plan.
– Vlada daje predlog. Nije ona ta koja usvaja zakon pa da ono što je ona zamislila bude konačno. U Skupštinu je stigao predlog zakona o budžetu, a čeka se akt o zaradama u javnom sektoru. I ministar finanija je najavio na sjednici Socijalnog savjeta da će se neka rješenja mijenjati, stoga je opšti zaključak da je vladin plan izdataka po osnovu zarada ishitren i preuranjen – izjavio je Gošović.
Dodaje da će predlozi zakona o budžetu i zaradama u javnom sektoru u narednih mjesec pretrpjeti sigurno značajne izmjene.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović smatra da je Vlada „istrčala pred rudu”.
– Ako smo dobro shvatili Vladu i ministra finansija Radoja Žugića, i drugi zakoni, poput akta o izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, nešto su na bazi čega je urađen predlog zakona o budžetu. Znači na osnovu dva nepostojeća zakona mi imamo predlog budžeta. Iako su akti utvrđeni na Vladi, uveliko se priča da su oba akta pretrpjela izmjene i biće interesantno kakav će finansijski efekat biti i da li će korespondirati sa onim što je u budžetu. Trebalo je da svi zakoni budu u proceduri i nije dobro što smo ih dobili ovako u paketu, a da se sve dobro ne razmotri unaprijed – istakao je Damjanović.
Vlada je za 2016. odredila povećanje budžeta za plate i penzije, što opozicija povezuje sa izborima koji će se održati naredne godine. Za bruto zarade u budžetu za narednu godinu izdvojeno je 416,6 miliona eura, što je za 37,7 miliona eura više nego lani. Najveće povećanje u troškovima za plate odnosi se na neto zarade od 22,5 miliona eura. Za penzije je u narednoj godini predviđeno 414 miliona, što je za skoro 12 miliona više nego lani.
Predloženi zakon o zaradama u javnom sektoru, koji još nije stigao u skupštinsku proceduru, izazvao je brojne kritike. Ocijenjeno je da je on pisan isključivo u interesu funkcionera, a ne radnika. Taj akt predviđa da funkcioneri dvije godine nakon prestanka funkcije primaju platu, ali je najavljeno smanjivanje tog perioda na pola godine nakon pritiska javnosti.
Predloženim aktom smanjuje se naknada za minuli rad, te predviđa drastično umanjivanje zarada zaposlenima u preduzećima i institucijama koje posluju sa gubitkom. Takođe, planirano je da se zarade zaposlenima u lokalnim samoupravama smanjuju ukoliko su opštine prezadužene.
Osim što su njime privilegovani samo funkcioneri, Vlada je ovaj predlog usvojila iako ga nije usaglasila sa sindikatima iako je to tvrdila. M.S.
Sve je podložno izmjenama
Zvonko Pavićević iz Unije sindikata smatra da nije problematično što je Vlada planirala budžet na osnovu predloga zakona o zaradama u javnom sektoru jer će se izmjene unijeti tokom skupštinske procedure.
– Zakoni o budžetu i zaradama u javnom sektoru naslanjaju se jedan na drugi. U pitanju su samo dva predloga i oba su podložna izmjenama. Budžetom se mora predvidjeti sve što se usvoji zakonom o zaradama, tako da je to veoma povezano. Šta će biti do kraja godine vidjećemo jer imamo mjesec pred nama. Ništa nije konačno. Mi još vodimo pregovore oko zarada, tako da se sve može lako promijeniti – zaključio je Pavićević.