Istraživanje nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava i Juventas pokazalo je da svaki peti zatvorenik koji je koristio droge prije dolaska u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) nastavlja sa drogiranjem i u zatvoru. Prema ocjeni sagovornika „Dana” takva praksa iziskuje reakciju nadležnih institucija, prije svega kroz sprečavanje unosa psihoaktivnih susptanci, ali i omogućavanje liječenja zavisnicima i kada se nađu iza rešetaka.
Istraživanje je pokazalo da četvrtina ispitanika smatra da se droga u zatvoru može nabaviti lako, dok 45 procenata kaže da u ZIKS-u ima ljudi koji koriste narkotike. Kako ZIKS nema razvijen program detoksikacije prilikom prijema u zatvor, većina osuđenih lica sa problemom zavisnosti, njih 65 odsto, izjavilo je da su se sami izborili sa problemima koje nosi apstinencijalna kriza, odnosno, kako su kazali, „skidali su se na suvo”.
Direktor programa smanjenja štete u NVO Juventas Tijana Žegura ističe da je problem bolesti zavisnosti zastupljen u ZIKS-u, što je izuzetno kompleksan problem, ne samo na nivou te institucije, već i na nivou države. Ističe da je naučno ustanovljena činjenica da dok postoji potražnja za drogama, vrlo brzo se ustanovi i sistem ponude.
– U društvu kao što je Crna Gora, gdje je model liječenja osoba koje su oboljele od bolesti zavisnosti od droga praktično sveden na minimum, i gdje društvo smatra da ove osobe ne treba liječiti, ova povezanost potražnje i ponude je još izraženija. Ovo je posebno vidljivo na primjeru Doma zdravlja Podgorica, gdje je program metadonskog održavanja opijatskih zavisnika ograničen na 50 mjesta, kao i u bilo kojoj drugoj opštini u kojoj ovaj program postoji, i pored činjenice da se u Podgorici koristi preko 250.000 zdravstvenih knjižica – objašnjava Žegura.
Slična je situacija, kako ističe, i u ZIKS-u.
– Zavod za izvršenje krivičnih sankcija nema adekvatno razvijen sistem liječenja osoba koje su zavisne od droga, niti sistem psihosocijalne podrške onima koji žele započeti liječenje tokom izdržavanja kazne zatvora. Veliki broj osuđenih lica dolazi već oboljelo na izdržavanje kazne i ulazi u sitem zdravstvene zaštite koji ne oslikava u potpunosti onaj u zajednici, po pitanju liječenja bolesti zavisnosti – naglasila je Žegura.
U ZIKS-u, kako kaže, nije moguće započeti liječenje metadonom, niti burenorfinom, već je ovaj vid liječenja dostupan isključivo onima koji su ga započeli u zajednici, prije dolaska u zatvor.
– Samim tim, osoba koja je oboljela traži druge načine kako da savlada apstinencijalnu krizu u kojoj se nalazi, što povlači stvaranje izraženije potražnje za drogama. Prema presudi Suda za ljudska prava u Strazburu, povreda člana tri Konvencije o ljudskim pravima, apstinencijalni sindrom na alkohol i benzodijazepine, u nekim slučajevima i opijate, može biti životno ugrožavajući, tako da je intenzivni tretman neophodan. Ako zatvorska zdravstvena služba nije kompetentna da tretira takve slučajeve, onda je transfer u drugu ustanovu neophodan i urgentan. U protivnom, zatvorenikovo ljudsko pravo na odgovarajući tretman je narušeno. Prevazilaženje apstinencijalne krize bez medicinske pomoći smatra se zlostavljanjem – ističe Žegura.
Poručuje da bi se otvaranjem specijalne zatvorske bolnice, te jačanjem programa liječenja, psiho-socijalne podrške, rehabilitacije i resocijalizacije osoba koje koriste droge, smanjila stopa oboljelih u ZIKS-u.
Izvršni direktor NVO Preporod Jovan Bulajić ističe da, uprkos svemu, crnogorski zatvori nijesu izolovan slučaj, jer, nažalost, droge ima vjerovatno u svim zatvorima. On navodi da u Preporod na tretman dolaze ljudi koji su zavisni i imaju kriminogenu prošlost i zatvorskog staža svugdje po Evropi.
– Po ovom osnovu, svuda je to slično. Ako me pitate je li to dobro, pa naravno da nije. Trebalo bi preduzeti sve što je moguće da se preduzme da se takva praksa svede na minimum. Svakako, dok u okviru samog zatvora ne budu postojali uslovi za kvalitetan tretman osuđenika koji su zavisni, ne trebamo ni očekivati smanjenje stope zloupotrebe psihoaktivnih supstanci u krugu ZIKS-a. Uostalom, zbog ovoga mislim da je u porastu i potražnja za substitucijskom terapijom u ZIKS-u. Znači, problem vidim u nemogućnosti da se istretira bolest zavisnosti dok je osoba na izdržavanju kazne – rekao je za „Dan” Bulajić.
Bulajić smatra da je droga prisutna u zatvorima zbog propusta u toj ustanovi.M.S.
Represivne mjere ne daju rezultate
Izvršni direktor NVO „4 lajf” Saša Mijović izjavio je da postoji bezbroj načina za unošenje droge u zatvor. On navodi da bi se uprava morala dodatno potruditi da ojača tehničke i ljudske kapacitete, te uspostavi interne protokole i pravilnike koji determinišu rad u ovoj oblasti.
– Neophodno je podići nivo svijesti svih zaposlenih u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u cilju pomoći, podrške i motivacije zavisnika koji se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne – ističe Mijović.
On smatra da koristiti samo represivne mjere u cilju suzbijanja unosa droge u zatvor evidentno ne daju rezultate, te je neophodno mijenjati strategiju i pristup rješavanju ovog problema.
– Ovo je posebno važno imajući u vidu da je oko 50 odsto zatvorenika u Spužu zbog krivičnih djela povezanih sa drogom – prodaja, posredovanje, omogućavanje uživanja, distribucija, prenos, krađe, pljačke, razbojništva, prevare i ostalih krivičnih djela koja zavisnici prave kako bi kupili drogu – ističe Mijović.