Ukidanje policijske zaštite ugroženim novinama, opstruiranje rada Komisije za praćenje istraga napada na novinare, neriješeni napadi na medijske poslenike, zabrana postavljanja pitanja, kao i netransparentno finansiranje medija iz javnih fondova, obilježili su 2016. godinu kada je crnogorska medijska scena u pitanju. Osim navedenog, postupanje nadležnih u slučaju novinara Jova Marinovića, koji se više od godinu nalazi u istražnom zatvoru, neminovno će uticati na pad Crne Gore na ljestvici zemalja sa slobodnim medijima i razvijenom slobodom izražavanja.
Situacija povodom slobode medija ništa bolje nije ocijenjena ni u poslednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, gdje je ponovo konstatovano da nijesu razriješeni napadi na novinare, a tražena je i nezavisnost javnog servisa.
Ovogodišnja analiza NVO Akcija za ljudska prava (HRA) pokazala je da se u Crnoj Gori od početka 2014. godine desilo 27 napada na novinare i medije, od kojih dvije trećine nije riješeno. Od 2014. zabilježena su tri fizička napada na novinare, deset prijetnji, jedna prinuda, četiri incidenta u kojima je medijskim poslenicima prijećeno ili su sprečavani da rade i devet napada na imovinu medija i novinara. Najdrastičniji primjer je slučaj ubistva osnivača i glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića 2004. godine, koji do danas nije riješen. Do sada je zbog saučesništva u ovom slučaju osuđen jedino Damir Mandić na 19 godina zatvora.
Od 27 procesuiranih slučajeva, riješeno je svega deset. Iz HRA su ranije upozoravali da je posebno problematično to što su na nivou zakonskog minimuma kazne izrečene za prijetnje, sprečavanje i ometanje novinara u radu i uništavanje imovine medija.
NVO sektor je ukazivao da su u najtežim slučajevima napada na novinare istrage vođene nedjelotvorno, neadekvatno i suprotno evropskim standardima, te da nijesu okončane u razumnom roku i nije bio prisutan element javnosti.
Podaci koje je nedavno objavio Sindikat medija, a tiču se analize Uprave policije o procjeni bezbjednosti novinara, pokazali su da su napadima najizloženiji zaposleni u dnevnim novinama „Dan” i „Vijesti”.
Novinar Tufik Softić, koji je dva puta bio meta napada, najvjerovatnije pripadnika kriminalnih struktura sa sjevera o kojima je pisao, nedavno je ostao bez policijske zaštite jer je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) procijenila da za njega više nema prijetnji. On je skoro tri godine bio pod 24-časovnom policijskom zaštitom nakon pokušaja ubistva i bacanja eksploziva u blizini njegove porodične kuće, što nikada nije rasvijetljeno. Najtragičnije je to što je tužilaštvo odlučilo da zatvori istragu u tom slučaju, bez procesuiranja ijednog izvršioca i nalogodavca napada na Softića.
Zbog očiglednih propusta u istrazi i duševnih boli i straha koje je preživio i preživljava, Softić je odlučio da presavije tabak protiv države, od koje traži 100.000 eura.
Godinu na izmaku definitivno je obilježio i slučaj novinara Jova Martinovića, koji već više od godinu dana boravi u Istražnom zatvoru zbog sumnji tužilaštva da je učestvovao u švercu narkoticima. Martinović, koji je radio za najuglednije svjetske medije, odgovara zbog svojih kontakata sa pripadnicima grupe pljačkaša „Pink Panter“”, sa kojima je radio dokumentarni film za potrebe jedne evropske medijske kuće. Ipak, crnogorsko tužilaštvo smatra da je instalacijom Vajber aplikacije na telefonu navodnog organizatora šverca Duška Martinovića olakšao sastanak dilerima i kupcima narkotika.
Zbog slučaja Jova Martinovića reagovale su brojne svjetske i domaće medijske kuće, međunarodne organizacije, poput Komiteta za zaštitu novinara, Hjuman rajts voča, Reportera bez granica.... Njegov zahtjev da se brani sa slobode je odbijen, a vlast tvrdi da njegovo hapšenje i optužnica protiv njega nemaju veze sa njegovim novinarskim radom.
Vlada i Skupština u 2016. godini odlučile su da formiraju komisije, odnosno odbore, koji će se baviti nerasvijetljenim slučajevima napada na novinare. Komisiju koju je oformila Vlada dominantno čine predstavnici medija, sindikata, NVO, i djelimično državnih institucija, dok skupštinski odbor čine poslanici. Predstavnici Komisije ponovo su ukazali da su opstruirani od strane nadležnih organa, prije svega Uprave policije. Uprkos tome što su formirani prije više mjeseci, novi članovi ovog tijela do danas nemaju pristup tajnim podacima, zbog čega je njihov rad umnogome blokiran.
Osim formiranja, skupštinski odbor za praćenje istraga napada na novinare do sada nije postigao nikakav napredak, makar ne da je javnosti poznat.
Tokom ljeta u Skupštini nijesu prošle izmjene medijskih zakona, koje su, preko opozicionih poslanika, inicirale nevladine organizacije.
Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) o finansiranju medija iz javnih fondova pokazalo je da organi uprave najviše budžetskog novca daju provladinim medijima, te da su vrlo mali iznosi koji se opredjeljuju medijskim kućama kritički orijentisanim prema vlasti. Interesanno je da su državne institucije u 2016. godini novac pojedinim medijima odobravale „na ime finansijske pomoći za pokriće dijela troškova za nastavak i razvitak medijske funkcije”.
A. OSTOJIĆ
Loš socijalni položaj
Najnovija istraživanja su pokazala da je socijalni položaj medijskih radnika dodatno urušen u 2016. godini. Veliki broj novinara ostao je bez posla, a prosječna zarada je ispod državnog minimuma – između 400 i 450 eura.