Ukupan poreski dug na dan 30. novembar 2016. godine iznosio je 574,9 miliona eura i tokom godine smanjen je za preko 12 miliona eura, imajući u vidu da je na kraju 2015. godine iznosio 587,7 miliona eura, kazao je u intervjuu za „Dan” direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša.
– Treba pomenuti da je, recimo, tokom 2011. godine dug porastao 74 miliona eura, u 2012. godini 71,6 miliona eura, a 2014. godine porastao je čak 101,7 miliona eura, te ovakav rezultat smatram velikim iskorakom u upravljanju poreskim dugovanjima. Očekujemo da ćemo sređivanjem analitičkih računa poreskih obveznika i primjenom mjera propisanih Zakonom o poreskoj administraciji i ostalom poreskom legislativom, kao i usvajanjem Zakona o reprogramu poreskog potraživanja, nastaviti trend smanjenja poreskog duga, i naplatiti i više od 12 miliona eura poreskog duga, koliko je planirano od strane Ministarstva finansija.
●Da li je Rudnik uglja i dalje najveći poreski dužnik po osnovu poreza i doprinosa?
– Imajući u vidu da je kompanija AD Rudnik uglja Pljevlja u proteklih mjesec izvršila više uplata po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih, i to u ukupnom iznosu od 3.461.039,66 eura, trenutno se nalazi na drugom mjestu po visini poreskog duga po navedenom osnovu, s dugom u iznosu od 11,9 miliona eura, dok je kompanija AD Montenegroerlajnz Podgorica trenutno najveći poreski dužnik po istom osnovu, s iznosom duga od 12,7 miliona eura.
●Koliko je ukupno naplaćeno poreza tokom 2016. godine?
Na dan 28. decembar 2016. godine ukupna bruto naplata iznosila je 914,9 miliona eura, što je čak 48 miliona eura više nego u istom periodu 2015. godine, odnosno preko 2,5 miliona eura iznad plana za cijelu 2016. godinu. Kada je u pitanju naplata po pojedinačnim poreskim oblicima, treba pomenuti doprinose za obavezno socijalno osiguranje, čija naplata je u bruto iznosu bila 452,5 hiljada eura, odnosno 26 miliona eura, ili šest procenata više nego u istom periodu prošle godine. Poreza na dohodak fizičkih lica naplaćeno je 157 miliona eura, odnosno 23 miliona, ili 17 procenata iznad ostvarenja u istom periodu prošle godine. Što se tiče poreza na dodatu vrijednost, naplaćeno je 200,5 miliona eura, odnosno 2,5 miliona eura više nego u istom periodu 2015. godine, poreza na dobit 45,9 miliona eura, odnosno 8 procenata, ili 3,5 miliona eura iznad ostvarenja u istom periodu 2015. godine. Imajući u vidu da su do kraja godine ostala još 2 radna dana, tokom kojih očekujemo naplatu prihoda, vjerovatno ćemo do 31. decembra premašiti plan naplate za 2016. godinu.
●Šta će biti vaši najveći izazovi tokom naredne godine?
Poreska uprava predstavlja kompleksan sistem, a nadležnosti ovog organa zahtijevaju ozbiljan i sveobuhvatan pristup u upravljanju i realizaciji aktivnosti u cilju efikasne administracije poreza. Tokom 2017. godine nastavićemo sa započetom reformom, koja podrazumijeva modernizaciju poslovnih procesa, za šta je neophodna i izmjena postojeće organizacione strukture, koja je planirana za sredinu godine. Prioritet u radu biće obezbjeđenje visokog stepena poreske discipline, sankionisanjem sive ekonomije u različitim djelatnostima, prepoznatim kao visokorizični za poštovanje poreskih propisa, te efikasnom naplatom planiranih prihoda i zaostalih potraživanja.
Kao poseban izazov za Poresku upravu doživljavam i usvajanje Zakona o reprogramu poreskog potraživanja, imajući u vidu da će njegova implementacija podrazumijevati potpunu spremnost našeg informacionog sistema, kao i servisnih kapaciteta i kapaciteta za upravljanje potraživanjima, neophodnim za administraciju zahtjeva za reprogram, te praćenja dinamike izmirivanja mjesečnih rata od strane poreskih obveznika. Stoga će Poreska uprava blagovremeno realizovati sve pripremne radnje, kako bismo obezbijedili nesmetanu primjenu navedenih odredbi, po usvajanju ovog zakonskog rješenja.
BOJANA MARAŠ
Spriječene zloupotrebe bolovanja
●Da li ste riješili problem prekomjernog bolovanja, sa kojim ste se suočili po stupanju na funkciju direktora Poreske uprave?
– Tokom prethodnih godinu intenzivno sam se bavio modernizacijom poslovnih procesa i pristupa prema poreskim obveznicima, ali i unapređenjem međuljudskih odnosa u samoj Poreskoj upravi, nastojanjem da obezbijedim veći stepen motivisanosti službenika za profesionalan, odgovoran i posvećen rad. U tom smislu radili smo ne samo na izgradnji sistema nagrađivanja rezultata i učinka već i na sankcionisanju ponašanja koje nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Etičkim kodeksom. U tom smislu nastojali smo da stanemo nakraj neosnovanom i pretjeranom korišćenju prava na bolovanje, u čemu smo u velikom dijelu i uspjeli obezbjeđujući da pravo privremenog odustva s posla koriste službenici koji imaju stvarne zdravstvene probleme koji ih sprečavaju u obavljanju radnih zadataka.
Ne favorizujemo nikoga
●Kako komentarišete česte navode javnosti da Poreska uprava favorizuje određene dužnike i da se njima dozvoljava gomilanje poreskog duga?
– Poreska uprava realizuje aktivnosti iz svoje nadležnosti u skladu sa važećim propisima, smjernicama Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, preduzimajući, u okolnostima objektivno otežanog poslovanja poreskih obveznika, sve dostupne mjere za obezbjeđenje potraživanja, bez obzira na personalna rješenja u kadrovskoj strukturi obveznika i politička opredjeljenja istih.
Zbog toga očekujemo da će javnost i obveznici razumjeti ozbiljnost poslova koje Ministarstvo finansija i Poreska uprava obavljaju, kao i nastojanja naših institucija da se ispoštuje princip jednakog tretmana svih poreskih obveznika, a navode na račun neselektivnog postupanja, u kojima se iznose informacije formirane bez prethodne sveobuhvatne evaluacije svih okolnosti, dostupnih mehanizama i preduzetih mjera, smatramo obmanjujućim, čija jedina svrha može biti samo nanošenje štete i narušavanje imidža koji Poreska uprava ima u crnogorskoj javnosti.