Nakon što članovi dostave sugestije i predloge na poslovnik i predlog novog statuta, čiji je autor prof. Danilo Đurović, biće zakazana nova skupština Kluba dobrovoljnih davalaca krvi. To je odlučeno nakon dvočasovnog razmatranja ovih akata na skupštini koja je održana krajem decembra i kojoj je prisustvovalo svega sedam članova kluba, od kojih su troje bili u predsjedništvu. Zbog prekida sjednice nije izvršen dnevnim redom predviđeni izbor novog vršioca dužnosti predsjednika, ali ni usvojen program rada kluba za narednu godinu.
Osnovna novina u predlogu novog statuta tiče se promjene naziva kluba koji bi, ukoliko dođe do usvajanja, bio preimenovan u Klub – aktivi dobrovoljnih davaoca krvi, pri čemu klub ne može postojati bez aktiva. Predsjednici i potpredsjednici svih aktiva pripadali bi predsjedništvu kluba koji ima svog predsjednika.
Takođe, ključna novina odnosi se na uvođenje termina donator krvi umjesto sadašnjeg termina davalac krvi, jer, kako je Đurović pojasnio „mi doniramo krv i ne znamo za koga, dok davalac nekome daje“.
– Znači donator je prava stvar. Donator je osoba koja ne zna kome daje dio svoga tkiva, a krv je dio tijela. Ja sam već sedam godina donator svog tijela i ne znam, niti ću ikada znati, kome se daje dio moga tijela. Da sam davalac svoga tijela znao bih, primjera radi, kome sam recimo dao bubreg. To je razlika u humanoj terminologiji koju, nažalost, moje kolege ne razumiju – izjavio je on za „Dan“.
Ukoliko dođe do usvajanja Đurovićevog predloga, kotorski klub bi bio prvi u Crnoj Gori koji bi u svom statutu uveo termin donator krvi.
Ipak, rad klubova u drugim gradovima, kaže on, jeste dobrovoljan i humanitaran, ali su oni registrovani kao NVO, čak u svojim statutima imaju preciziran način finansiranja i utroška sredstva, ali i imenovane blagajnike i sekretare.
– Mi nećemo to da imamo jer pripadamo zvaničnoj Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Kotor, koja je legitimna i koja odgovara Skupštini opštine i Crvenom krstu Crne Gore – navodi Đurović dodajući da statut kluba u Kotoru, ukoliko se usvoji, „može i ne mora“ da se prethodno usaglasi sa statutom Crvenog krsta CG.
Novi statut definiše i da dobrovoljni davaoci krvi, koji nisu članovi aktiva, mogu biti članovi kluba.
– Ako su već toliko pozitivno agresivni zašto ne bi napravili svoj aktiv kao što smo nekada u Kotoru imali 21 aktiv po mjesnim zajednicama i radnim organizacijama koji su ukupno imali 1.273 dobrovoljna davaoca krvi. Svi ti aktivi pripadali su klubu. Ne znam koliko klub sada ima članova, samo znam da naš aktiv Pomorskog fakulteta ima oko 72 dobrovoljna donatora krvi – naznačio je Đurović.
Da evidencija članova kluba postoji, istakla je Vojka Banićević i precizirala da se u bazi podataka nalazi preko 200 dobrovoljnih davalaca krvi.
– To su podaci sa kojima raspolažemo. Klub je oformio šest aktiva koji su aktivni, a poslednjih godinu ništa nije rađeno. Za tri godine smo organizovali preko stotinu akcija. Na svim dokumentima koje imamo postojimo kao Klub dobrovoljnih davalaca krvi Kotor – kazala je ona, dok je inž. Nevres Đerić, osnivač aktiva „Boka garda“, istakao da su funkcionisali aktivi, ali nije klub.
Navodeći da klub ne postoji bez statuta, Đerić u predlogu novog naziva kluba nije vidio ništa sporno, jer mu je, kako je kazao, najmanje značajno da li će se navoditi i aktivi.
B.M.
Polemika oko
organizovanja aktiva
Da se jednim članom statuta definiše da se dobrovoljni davaoci krvi mogu organizovati u aktive koji funkcionišu pod istim statutom kao i Klub dobrovoljnih davalaca krvi, predložio je Neđeljko Moškov, predsjednik Crvenog krsta Kotor.
– Problem je u tome što se mi ne slažemo sa tim da naziv bude klub i aktivi dobrovoljnih davalaca krvi, rekao je on, na šta je Đurović burno reagovao poručivši „onda me pustite da ja odem i da imam aktiv dobovoljnih davalaca krvi Fakulteta za pomorstvo i da ne radim sa vama“.
– Sve što je bilo od 1979. godine potcjenjujete. Hajka protiv kluba i aktiva dobrovoljnih davalaca krvi, bacanje i cijepanje zastava, počela je 1991. godine, ja to ne mogu zaboraviti, naglasio je on.