Jedna žalba je dovela do uspješnog posredovanja ombudsmana „Dana“ između žalioca i uredništva tog medija, što je jedini primjer uspješne medijacije u periodu od 2015. do 2016, kada je analizirana samoregulatorna i regulatorna praksa u medijima u Crnoj Gori. U Nacrtu izvještaja Akcije za ljudska prava (HRA) „Monitoring samoregulatorne i regulatorne prakse u medijima u Crnoj Gori“, koji je juče predstavljen, navodi se da je Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) nastavio praksu da odlučuje po žalbama koje se odnose na medije koji nijesu članovi tog samoregulatornog tijela, od kojih neki imaju sopstvena tijela samoregulacije (ombudsmane).
U izvještaju se navodi da je ombudsman „Dana“ objavio na namjenskoj stranici veb-sajta „Dana” izvještaje o prispjelim žalbama i svojim odlukama, ali i informacije o drugim važnim aktivnostima u vezi sa funkcijom koju obavlja. U dokumentu piše i da u odlukama ombudsmana „Dana” nije uočeno probematično tumačenje Kodeksa.
Zaštitnik prava čitalaca „Dana“ Ilija Jovićević poručio je da se mora napraviti razlika između odbijenih i odbačenih žalbi.
– Poslovnik o radu zaštitnika prava čitalaca „Dana“ koji mene obavezuje ne poznaje molbu. Međutim, zbog uvažavanja podnosilaca molbi, ja sam na njih odgovorio, tako da njih treba posebno označiti – precizirao je Jovićević.
Komentarišući izvještaj, ombudsman „Vijesti“ i „Monitora“ Paula Petričević istakla je da postoji neujednačen pristup po pitanju sadržajnosti. Ona je zapitala zašto RTCG i dalje priznaje nadležnost MSS, ako njena Komisija za žalbe ima status samoregulatora.
Autor izvještaja Duško Vuković pojasnio je da se nijesu bavili monitoringom sadržaja medija, nego analizom prakse samoregulatora i regulatora. On je konstatovao da se MSS i dalje bavi medijima koji već imaju svoje samoregulatore.
– To je, po mom dubokom uvjerenju, suprotno duhu i suštini samoregulacije. Te preporuke da se ta praksa napusti, ponavljam i u ovom izvještaju – poručio je Vuković.
Govoreći o radu Agencije za elektronske medije, on je naveo da je u 2016. znatno porastao broj prigovora, te da se najveći dio njih odnosio na Televiziju Pink M.
– Savjet je donio nekoliko upozorenja tom mediju da ne krši programske principe i standarde. Moj nalaz je da argumentacija kada se odbijaju prigovori žalilaca na sadržaje TV Pink nije uvijek dosledna – upozorio je on.
Vuković je ocijenio da i u slučaja rada Komisije za prigovore gledalaca i slušalaca Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima nedoslednosti u pristupu u sličnim situacijama.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da uspješna samoregulacija i rješavanje konflikata između medija i publike mogu da doprinesu sprečavanju sudskih sporova. Ona je kazala da je nastojanje te NVO da svi mediji prihvate samoregulaciju.
– Zadovoljni smo činjenicom da osim „Informera“ koji nije prihvatio samoregulaciju, a u međuvremenu je i napustio Crnu Goru, svi ostali učestvuju u samoregulaciji. Televizija Vijesti nema ombudsmana, ali su nas uvjerili da to nije zato što ne prihvataju samoregulaciju, već nemaju mogućnosti da se dogovore sa osobama sa kojima su željeli da im obavljaju taj posao – kazala je ona.
Jadranka Vojvodić iz AEM istakla je da savjet tog tijela bilježi drastičan porast broja prigovora, te da ih je u prošloj godini bilo više nego za vrijeme čitavog postojanja Agencije.
– Nesporno je da Agencija ima pravo da izrekne upozorenje, privremenu mjeru oduzimanja odobrenja i trajno oduzimanje odobrenja. Agencija ne može da izrekne novčanu kaznu – ukazala je Vojvodićeva, dodajući da su ranije imali tu mogućnost i da je ta mjera bila najefikasnija.
Predsjednik Komisije za prigovore slušalaca i gledalaca RTCG i član savjeta javnog servisa Goran Đurović saglasio se sa konstatacijama da se ne prati do kraja kako se okončaju disciplinski postupci zbog kršenja programskih sadržaja. Naglasio je da u AEM nema nikakvo povjerenje, te da je to tijelo pod političkim uticajem vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
Irena Milojković iz ambasade Australije iz Beograda, koja je podržala projekat, naglasila je da podržavaju projekte u vezi sa slobodom medija jer smatraju da ima mnogo toga što može da se učini na poboljšanju medijskog okruženja.
A.O.
Svrha samoregulacije nije kritika
Izvršni sekretar MSS Ranko Vujović kazao je da je misija tog samoregulatornog tijela da mediji moraju da prihvate da i njih neko može da kritikuje, a ne samo da kritikuju. On je ocijenio da je danas mnogo bolja situacija po pitanju poštovanja standarda nego 2012. godine kada su počeli rad.
– Vi ste od početka tvrdili da mi nemamo pravo da se bavimo medijima koji nijesu naši članovi. U Evropi se u samo četiri države samoregulatorna tijela ne bave medijima koji nijesu njihovi članovi. Onda ste promijenili argumentaciju da ne možemo da se bavimo medijima koji imaju svoja samoregulatorna tijela. Taj razlog je donekle prihvatljiv, ali smo bili mišljenja da su ti mediji, koji su osnovali svoja samoregulatorna tijela, to uradili više da bi izbjegli nas, nego da bi se stvarno bavili samoregulacijom – tvrdi Vujović.
Duško Vuković mu je na to odgovorio da svrha samoregulacija nije kritika, te da MSS ne bi trebalo da je osnovan da bi kritikovao, nego da bi bio samoregulator.
– Kakvu svrhu ima samoregulacija ako ti nekoga iskritikuješ, s pravom ili ne, on to ne prihvata i njega neko tuži, a ti nemaš mogućnost da posreduješ. I da nema ombudsmana, on te jednostavno ignoriše, ne prihvata te. Kako ćeš donijeti mjerodavnu odluku ako ne čuješ drugu stranu – upitao je on.
Branko Vojičić iz Komisije za žalbe MSS naglasio je da se dešavalo i da konstituenti MSS ne objavljuju njihove odluke.
Objavljivati odluke samoregulatora
S obzirom na različite odluke Komisije Savjeta RTCG, MSS i Agencije za elektronske medije o odgovornosti voditelja, tj. medija u slučaju emisija koje se emituju uživo, preporučeno je da se u ovoj oblasti standardi preciziraju kako bi novinarima bilo jasnije kako da se ponašaju. Konstatovano je da je AEM jedina koja može izreći sankcije u slučaju kršenja profesionalnih standarda u medijima.
– Kritikovana je njena praksa da TV Pink uporno izriče upozorenja za kršenja iste vrste standarda umjesto da pribjegne ozbiljnijoj mjeri zabrane emitovanja do 30 dana. Predloženo je da svi mediji dosledno objavljuju sve odluke samoregulatora. Zaključeno je i da sva tijela treba sadržajno da obrazlažu odluke i čine ih dostupnim na svojim internet stranicama, zajedno sa uputstvima građanima o tome kako da im se obraćaju – saopšteno je iz HRA nakon rasprave o izvještaju.