S
kupštinski administrativni odbor nije obustavio javni poziv nevladinim organizacijama (NVO) za dostavljanje predloga kandidata za člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), pošto je Osnovni sud u Podgorici donio prijevremenu mjeru da Skupština vrati Gorana Đurovića u to tijelo. To je za „Dan” potvrdio predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja, pitajući da li zbog „nenadležnog Osnovnog suda i Gorana Đurovića” treba da stane politički život u Crnoj Gori.
Javni poziv za predlagače iz reda NVO za člana Savjeta RTCG ističe danas.
– Da li zbog jednog nenadležnog Osnovnog suda i zbog Gorana Đurovića treba da prestane politički život u Crnoj Gori? Ja tako razumijem to pitanje. Ne vidim razlog zašto bi javni poziv bio zaustavljen – kazao je Škrelja na pitanje „Dana” da li će procedura biti zaustavljena dok vijeće Osnovnog suda ne odluči po prigovoru na odluku da Đurovića vrate u Savjet.
Iz Osnovnog suda u Podgorici juče su kazali „Danu” da vijeće ima rok od 15 dana da odluči po prigovoru Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koji u sporu koji je pokrenuo Đurović zbog razrješenja, zastupa državu, odnosno Skupštinu. Zaštitnik je u petak podnio prigovor na rješenje sudije Radovana Vlaovića, koji je dao rok Skupštini da u roku od osam dana vrati Đurovića u Savjet RTCG, do okončanja parničnog postupka. Taj rok ističe krajem ove nedjelje.
Ukoliko vijeće Osnovnog suda ne donese odluku po prigovoru do kraja ove nedjelje, kada ističe rok Skupštini da Đurovića vrati u Savjet, upitno je da li će parlament postupiti po sudskoj odluci, s obzirom na to da ne priznaju njegovu nadležnost. Iz Skupštine i DPS-a ranije su ocijenili nedopustivim miješanje suda u rad Skupštine, smatrajući da sud nema nadležnost da provjerava njihove odluke.
Potpredsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Savo Šofranac reagovao je povodom izjave poslanika DPS-a Marte Šćepanović, ocijenivši da predstavlja flagrantan primjer pritiska na pravosuđe i nastavak hajke koju predvodi DPS, radi uspostavljanja partijske kontrole nad javnim servisom.
– Izjava ne čudi kada se ima u vidu da je ovom poslaniku (Šćepanovićevoj), vrh režima dao ulogu pružanja stručne „pravne pomoći” Ljuiđu Škrelji, predsjedniku Administrativnog odbora u ovoj specijalnoj operaciji. Poslanik Šćepanovićeva se iščuđava kako Osnovni sud može preispitivati nezakonitu skupštinsku odluku o razrješenju člana Savjeta RTCG, pri tom manipulišući činjenicama. U izjavi se vrši zamjena teza i navodi da se ovom sudskom odlukom otvara mogućnost za preispitivanje odluka Skupštine o izboru i razrješenju predsjednika i članova Vlade, sudija ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i drugih državnih funkcionera. Manipulacija se sastoji u tome što ni u stručnoj ni u laičkoj javnosti niko ne spori nadležnost Skupštine da bira i razrješava pojedine državne funkcionere, naravno pod uslovom da su za to ispunjeni ustavom i zakonom propisani uslovi. Za neke od njih, poput predsjednika i članova Vlade nijesu predviđeni nikakvi prethodni uslovi za njihov izbor, niti posebni razlozi za njihovo razrješenje. Za druge funkcionere, poput vrhovnog državnog tužioca, predsjednika i članova Ustavnog suda, guvernera Centralne banke ustavom i zakonom su iziričito propisani uslovi za njihov izbor, kao i razlozi i postupak njihovog razrješenja. Dakle, u ovim slučajema Skupština kao zakonodavni organ donosi pojedinačni pravni akt kojim odlučuje o pravima određenog lica (razrješenje s funkcije), te je kao takav isti podložan sudskoj provjeri njegove zakonitosti u odgovarajućem postupku – ocijenio je Šofranac.
Šofranac smatra da je jasno da članovi Savjeta RTCG za koje su zakonom propisani uslovi i način izbora kao i razlozi za njihovo razrješenje, imaju pravo na pravni lijek i sudsku zaštitu u slučaju nezakonite odluke Skupštine o razrješenju.
– Svako drugo tumačenje značilo bi da Skupština ima diskreciono pravo da bira i razrješava, bez ikakve kontrole da li su takve odluke u skladu s Ustavom i zakonom. Naravno, poslaniku Šćepanovićevoj i njenim nalogodavcima najviše bi odgovaralo da njihove nezakonite odluke ne podliježu nikakvoj provjeri, pod maskom navodne zabrinutosti za načelo podjele vlasti i zaštitu digniteta parlamenta. Umjesto da odluka suda bude razlog za preispitivanje i utvrđivanje odgovornosti onih koji su vršili progon članova savjeta RTCG, ovim izjavama se upućuje otvorena prijetnja sudu da ovakve odluke neće biti tolerisane jer nijesu u skladu sa željama režima – ocijenio je Šofranac. A.O.
Nesumnjiva nadležnost
Advokat Antonio Brajović smatra da je u slučaju Gorana Đurovića nesumnjiva nadležnost Osnovnog suda. On je za TV Vijesti pojasnio da vijeće Osnovnog suda može potvrditi odluku, vratiti na ponovno odličivanje ili je ukinuti.
Sudski savjet nenadležan
Povodom odluke podgoričkog Osnovnog suda u slučaju Đurovića, oglasio se i Sudski savjet. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da odluke koje sudije donose, u zavisnosti od svoje vrste, mogu se preispitivati jedino u postupku pred odgovarajućim vijećima ili sudovima višeg stepena. On je povodom Đurovićevog slučaja kazao da Sudski savjet, prema svojim nadležnostima iz Ustava Crne Gore i Zakona o sudskom savjetu nema mogućnost da preispituje pravosnažne odluke sudova, niti ovlašćenja da preispituje njihovu zakonitost ili nezakonitost.
– Odluke koje sudije donose, u zavisnosti od svoje vrste, mogu se preispitivati jedino u postupku pred odgovarajućim vijećima ili sudovima višeg stepena – pojasnio je Vukčević.
On je rekao da iz tih razloga Savjet neće učestvovati u javnom dijalogu o sudskim odlukama koje nijesu pravosnažne.
– Savjet će i ubuduće biti fokusiran na jačanje nezavisnosti sudstva, što je esencija vladavine prava i evropskih vrijednosti kojima Crna Gora teži – poručio je on.